Home Uvod Matematika Citati matka Zabavna matematika Matematika kao pjesma Upitnik za učenike Anketa za učenike Osmašima za kraj Prilagođeni program Logo Šala mala Linkovi Kako povrijediti dijete Za učenike Za učitelje Život i učenje Osobni podaci

 

 

Šala mala

 

 

    J (egzistencijalni kvantifikator) U vlaku se voze biolog, fizičar i matematičar. Biolog primijeti stado ovaca na livadi, pa reče: "Evo stada crnih ovaca!" Na to će fizičar: "Pogrešno, dragi kolega. Treba kazati - POSTOJI BAREM JEDNA crna ovca u stadu!" Matematičar primijeti: "Niti to nije dobro. Ispravno je reći ovako: postoji barem jedna ovca koja je barem s jedne strane crna!"  J

 

   J  (šala na račun matematičara) Jednog lijepog ljetnog dana ukrcaše se dva čovjeka u balon i odletješe. Najednom zapuše jak vjetar i odnese ih u neki nepoznat kraj. Odlučiše se približiti zemlji, te upitati nekog prolaznika u kojem su mjestu. Nakon malo traženja primijetiše nekog čovjeka i viknuše mu iz balona: "Hej! Gdje smo mi sada?" Čovjek pogleda gore, duboko se zamisli, razmišlja on, razmišlja, i na kraju odgovori: "U balonu!". Ova dvojica u balonu bijahu iznenađeni njegovim odgovorom, i nakon par trenutaka jedan od njih reče: "Ja sam siguran da je taj čovjek matematičar." "Kako si to zaključio?" upita ga njegov kolega. "Pa evo," kaže on, "prvo, razmišljao je prije nego što je odgovorio; drugo, istina je ono što je rekao; i treće - od toga nemamo nikakve koristi! J

 

J  (kraljevski putovi) Poznato je da je Euklid (3.st. prije Krista) napisao matematičko djelo "Elementi" u 13 knjiga, najpoznatiju knjigu u svijetu poslije Biblije. Euklid je živio u Aleksandriji, u Egiptu, i vodio školu koja se zvala Museion (odatle dolazi i riječ "muzej"). Prema legendi je tadašnji kralj Ptolemej (Ptolemeus) II Soter, Grk koji je bio i egipatski faraon, postavio Euklidu sljedeće pitanje: "Može li se na neki jednostavan način naučiti geometrija, bez proučavanja vaših Elemenata?" Euklid je na to kratko odgovorio: "Vaše visočanstvo, nema kraljevskih putova u geometriji".  J

 

J  (kaj će nam matematika?) Još jedna legenda o Euklidu. Na kraju prvog predavanja koje je održao jednoj grupi studenata - početnika, Euklida je jedan od studenata upitao: "A što će nam u životu matematika?" Euklid nije odgovorio ništa. Nakon pola sata poslao mu je po svome robu jedan zlatnik i otpustio ga iz škole.  J

 

J  (dokaz) Mladi, siromašni matematičar objašnjava jednom francuskom plemiću dokaz Pitagorina poučaka. Objašnjava strpljivo i polako, ali svaki puta plemić odgovara: "Ne razumijem." Nakon više uzaludnih pokušaja mladi instruktor izgubi živce: "Monseigneur, kunem vam se svojom čašću da je Pitagorin poučak istinit!" U taj tren plemić ustaje, ljubazno se nakloni, i s izrazom čuđenja kaže: "Trebali ste mi to odmah reći. Ne bi mi nikad palo na pamet da posumnjam u vašu čast... J

 

J  (nula) Skup prirodnih brojeva je {1, 2, 3,...}, i najmanji među njima je 1. Zanimivo je da Francuzi skup prirodnih brojeva definiraju malo drukčije, kao skup {0, 1, 2, 3,...}, tj. kod njih prirodni brojevi započinju s nulom. Neki matematičari broje predmete od nula, a ne od jedan. Dakako, onda je ukupan broj za jedan veći od zadnjeg broja. Veliki poljski matematičar Waclaw Sierpinski je navodno na jednom svom putovanju ustanovio da mu nedostaje dio prtljage. "Ma ne dragi!", reče mu žena, "Svih šest komada je tu." "Nemoguće", odgovori Sierpinski, "Brojio sam nekoliko puta. Evo još jednom: nula, jedan, dva, tri, četiri, pet!"  J

 

 J  (granica) Kad je u jednoj anketi znameniti matematičar Steinhaus iz Lavova (Lviv, Ukrajina) bio upitan koliko puta je prešao granicu, odgovorio je: "Niti jednom. Ali je granica mene prešla tri puta! J

 

J  (iracionalni brojevi) Platon, grčki filozof (4.st. prije Krista), navodno je izjavio sljedeće: "Nedostojan je čovjekova imena tko ne zna da dijagonala kvadrata nije sumjerljiva s njegovom stranicom."   J
Za dvije dužine kažemo da su nesumjerljive ako ne postoji dužina (shvaćena kao "jedinična dužina") s pomoću koje bi se ove dvije mogle izmjeriti kao CJELOBROJNI višekratnik. To je isto što i reći da je omjer zadanih dužina racionalan broj. 

 

J  (samo za one koji znaju što su negativni brojevi) Sjede fizičar, biolog i matematičar u kafiću, dugo pijuckaju kavu i gledaju kuću preko puta u koju ljudi ulaze i izlaze. Najprije su vidjeli da su ušle dvije osobe, a zatim, nakon nekog vremena izašle tri.

o        Fizičar: To je sigurno pogreška u mjerenju.

o        Biolog: Mora da su se razmnožili.

o        Matematičar: Ako sad uđe točno jedna osoba, kuća će biti prazna!  J

 

J Mnogim ljudima nije jasno: Zašto vlak lupa kad vozi po šinama?

Tzv. Mujina matematička teorija: ‘’Na vlaku zapravo lupaju kotači, a kotači su u obliku kruga. Površima kruga je P = r2Π. Gledamo formulu.  Π je konstanta, pa o njemu ništa ne zavisi. A na vlaku ima i velikih i malih kotača, i svi lupaju, pa ni r nije od presudnog značaja za ovu ispitivanu pojavu.  A sada ostaje samo kvadrat, a gdje ste vi vidjeli kvadrat da ne lupa kad se kotrlja ?!’’ J

J Šeću Ivica i Perica po gradu i sretnu svog učitelja matematike. ‘’Dobar dan’’ pozdravi učitelj. Ivica kaže ‘’Dobar dan’’, a Perica ‘’Dobra večer’’. Prođe učitelj, a Ivica pita Pericu zašto je pozdravio dobra večer. A Perica: ‘’Pa svaki put kad ga vidim padne mi mrak na oči.’’ J

J Ivica: ‘’Mama, danas sam skoro dobio peticu iz matematike.’’ Mama: ‘’Pa kako to – skoro ?’’. Ivica: ‘’Dobio je učenik iza mene.’’  J

J Kako matematičar doziva kokoš ? 3.14 , 3.14, 3.14… J

J Dolazi Mujo s brončanom medaljom s matematičke olimpijade. Pita ga Haso: ‘’Pa kako si ti osvojio brončanu medalju?’’. Mujo: ‘’ Pa pitali nas koliko je 7 puta 3, i ja s 19 osvojio treće mjesto!’’  J

J Napiše učitelj na ploču račun 2:2 i pita: '' Koji je rezultat? ''. Ivica digne ruku i odgovori: '' Pa neriješen, učitelju,''  J

 

 
|          VRH          |          POČETNA          |